Podstrana Hrvatska
Općina Podstrana pripada području Splitsko-dalmatinske županije. Smještena je uz jugoistočni bok grada Splita, oko 7 km od povijesne gradske jezgre, u podnožju primorskog grebena planinskog masiva Mosor (1330 m). Prostire se na prostoru 11,5 km/2 površine, od podnožja planine Perun uz donji tok rijeke Žrnovnice na sjeverozapadu, do brežuljka Mutogras na jugoistoku gdje se i mi nalazimo. Obalni dio Podstrane proteže se 6 km longitudinalno, nizom razvedenih šljunkovitih uvala i plaža.U sastavu općine nalazi se pet naselja: najstarija je Gornja Podstrana pod vrhom Peruna, na nadmorskoj visini između 290 i 340 m. Najviši i najistaknutiji položaj ima bilo Peruna s najvišim vrhom Križ 533m. Uz obalu od sjeverozapada prema jugoistoku nižu se naselja: Strožanac, Grljevac, Sveti Martin, Mutogras. Jadranska cesta povezuje ih u kontinuiran izdužen urbani pojas, koji se od obale mora uspinje uz pitome obronke Peruna.
Područje Podstrane pripada zoni ugodne sredozemne klime što pogoduje u poljoprivredi uzgoju svih mediteranskih kultura: maslina, vinove loze, smokve, rogača, agruma, breskve, te povrtlarstva koje zbog blage klime uspijeva tijekom cijele godine. Ljepota i blagorodnost podneblja te ekološka sačuvanost prirodnog okruženja izvorne su vrijednosti koje uživaju stanovnici Podstrane Podstrana je od prastarih vremena bila privlačna za stanovanje pa su na pitomim obroncima Peruna nicale antičke villae rusticae i renesansne ladanjske kuće i palače. Zbog skladne prirodne osebujnosti u ekološki očuvanom okružju Podstrana se potvrđuje kao najpoželjnije mjesto za stanovanje. U današnje vrijeme ubrzano se uvećava i bogati novim stanovnicima te postaje elitni prigradski prostor Splita. Ovaj je prostor kamena, mora i sunca, na prisoju starostavne Poljičke republike mijenjao kroz povijest svoj izgled i strukturu naselja i stanovnika, koji su u tragovima prošlosti ostavili zanimljive dokaze svoga trajanja.
Prvi poznati stanovnici Podstrane bili su Iliri, pripadnici plemena Dalmata. Krajem 1. stoljeća pr. Kr. Rimljani su na ovom živopisnom prostoru osnovali najstarije naselje pod nazivom Pituntium. Dolaskom Hrvata nicala su naselja na padinama brda koja se pitomo spuštaju do mora. Najstarije naselje Gornja Vas, okrenuto moru i suncu, podignuto je u neposrednoj blizini izvor –vode Mura.
Godine 839. u blizini crkve Sv.Martina u Podstrani potpisan je prvi hrvatski mirovni sporazum povijesni mare nostrum, između hrvatskog kneza Mislava i mletačkog dužda Petra Tradonika, nakon pobjede mlade hrvatske države u sukobu s Venecijom.
Kolijevka današnje Podstrane je Stara Podstrana, longitudinalni niz kamenih stoljetnih kuća podno strmih litica Vršine, u čijiim dvorištima i kaletama trajno pulsira duh prošlosti. Iz njih se život Podstrane slijevao u područje obalnog pojasa, gdje se danas nižu urbanizirana naselja: Strožanac, Grljevac, Sv.Martin, Mutogras. Povezujući ih u neprekinut niz, Podstrana se rukuje s morem i oblikuje nisku razigranih pješčanih uvala, plaža, koje prate hoteli, pansioni, svratišta, ograđeni njegovanim zasadima mediteranskog raslinja.
Nakon što prođete Podstranu na putu prema Omišu i Makarskoj dolazite do mjesta Jesenice. Krilo Jesenice je poznato po svojim kapetanima i flotom turističkih brodova.
U podnožju brad iznad Krila Jesenice i Sumpetra smjestilo se staro selo Jesenice u kojem još danas možete vidjeti način života dalmatinskog težaka.